U Crkvi Svetog Pavla nalazi se isposnica u kojoj je 44 godine u strogoj pokori živjela Blažena Ozana, zaštitnica grada Kotora i prva žena sa crnogorskih prostora koja je proglašena za blaženicu u katoličkoj crkvi.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u Lješanskoj nahiji blizu Podgorice u pravoslavnoj hrišćanskoj porodici pod imenom Jovana Joše Đujović, na krštenju dato joj je ime Katarina (Kate), a neki izvori navode prezime Kosić.
U svojoj 14. godini, „nadahnuta Božijom milošću”, dolazi u Kotor gdje počinje služiti u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina (1515. godine) prišla je trećem redu svetog Dominika kada je položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana.
Plemenitosti i posvećenosti blažene Ozane koja je posebno brinula o siromašnima, vremenom su dodata i čudotvorstva poput predviđanja zemljotresa i ublažavanja epidemije kuge u Kotoru. Vjeruje se i da je, na molbu biskupa Luke Bizantija, avgusta 1539. godine izašla iz svoje isposnice da bi ohrabrila kotorske branioce na bedemima koji su uspjeli sačuvati grad pred armadom od 70 galija i 30.000 ljudi turskog admirala Hajrudina Barbarose. U znak sjećanja na ovaj događaj 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škurdi, a blažena Ozana će već za života postati izuzetno poštovana u crkvi i gradu Kotoru.
Blažena Ozana je preminula 1565. godine u 72. godini života pošto je provela pedeset i dvije godine stroge pokore. Papa Pije XI je 20. decembra 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje blažene Ozane čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica.