OJU Muzeji Kotor

Opštinska javna ustanova „Muzeji” Kotor je kompleksna gradska ustanova kulture osnovana 1992. godine. U svom sastavu ima Muzej grada Perasta u Perastu, Rimske mozaike u Risnu i Crkvu Svetog Mihaila (Lapidarijum), Galeriju solidarnosti i Crkvu Svetog Pavla (multimedijalnu dvoranu) smještene u kotorskom Starom gradu. U svojim muzejskim i galerijskim prostorima čuva, istražuje i predstavlja najprije arheološke nalaze neprocjenljive vrijednosti iz praistorijskog i antičkog doba, blago kotorskih lapida, potom rimske mozaike iz II vijeka nove ere, zatim kulturno nasljeđe drevnog grada Perasta i dragocjeni likovni fond Galerije solidarnosti solidarno poklonjen našem gradu i Crnoj Gori nakon zemljotresa 1979. godine.

Muzej grada Perasta

Muzej grada Perasta osnovan je odlukom gradskih vlasti 1937. godine. Muzejski fond najvećim dijelom formiran je tokom druge polovine XIX i početkom XX vijeka donacijama i darivanjem Peraštana/ki, nasljednika/ca uglednih peraških porodica.

Pored portreta slavnih Peraštana, dragocjenih zbirki oružja, zastava, grbova, nautičkih sprava, mapa, knjiga i brojnih predmeta vezanih za slavnu prošlost grada, u Muzeju je i bogata arhivska građa Perasta čija su najstarija sačuvana dokumenta iz sredine XV vijeka. Memorijal porodice Visković od  1970. godine čuva se Muzeju grada Perasta. Ova muzejska ustanova smještena je znamenitoj palati kapetana Vicka Bujovića iz 1694. godine, koja se smatra jednom od najpoznatijih građevina profane arhitekture 17. vijeka na istočnoj obali Jadranskog mora.

Crkva Svetog Mihaila – Lapidarijum

Predmeti kamene plastike Lapidarijuma u Kotoru čine jedinstvenu grupu spomenika naše prošlosti, koja je među najbogatijima i najznačajnijima u Crnoj Gori i na jugoistočnoj obali Jadrana. Lapidarijum se (privremeno) nalazi u romano-gotičkoj Crkvi Svetog Mihaila na Pjaci od kina u Starom gradu. U stalnoj postavci nalaze se eksponati iz antičkog i kasnoantičkog perioda, ranog hrišćanstva, preromanike, romanike, gotike, renesanse i baroka. Među njima svakako treba izdvojiti raritete poput mermernog portreta rimskog imperatora Domicijana iz I vijeka nove ere, ilirsko-rimske kupaste cipuse iz II – III vijeka nove ere, reljef Jagnjeta (Agneca) Božjeg iz ranohrišćanske epohe, djelimično rekonstruisani kameni crkveni namještaj iz perioda preromanike. U Lapidarijumu je izloženo i više grbova kotorskih providura i starih kotorskih i peraških porodica: Pezzi, Beskuća, Drago, Paskvali, Manjo, Bolini, Bembo, Buća, Bizanti, Vrakjen, Contareno i Visković. U postavci pažnju privlači i veći broj izuzetno dekorisanih kapitela čije porijeklo nalazimo u rasponu od antike do baroka

Crkva svetog Pavla

U podnožju brijega Sveti Ivan, u nekada najvažnijoj arteriji Kotora – Zanatskoj ulici što vodi od sjevernih do južnih vrata grada, iza apside Katedrale Sv. Tripuna nalazi se Crkva Sv. Pavla.  Crkva Svetog Pavla je sagradili su 1263. godine kao svoju zadužbinu kotorski građanin Pavle Bari i njegova žena Dobre. Uz crkvu je uspostavljen najprije muški, a od 16. vijeka ženski dominikanski samostan u kome je 1565. godine život okončala zazidana u svojoj ćeliji Blažena Ozana. Kada je u doba Napoleonove okupacije (1807-1814) crkva pretvorena u kasarnu, unutrašnjost je međuspratnom konstrukcijom podijeljena na dva nivoa tako da se izgubio karakter jedinstvenog crkvenog prostora. Tokom italijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu pretvorena je u zatvor, a u vrijeme Informbiroa i sukoba Tita sa Staljinom 1948. godine u ženski takozvani Mali zatvor.

Godine 2014. nakon radova na sanaciji i uređenju, kao multimedijalna dvorana je adaptirana za potrebe muzejsko-galerijske djelatnosti i pripojena OJU ,,Muzeji“ Kotor. U dvorišnom dijelu Crkve Svetog Pavla danas se nalazi vanjska postavka Lapidarijuma.

Galerija solidarnosti

Galerija solidarnosti je organizaciona ustanova naše muzejske ustanove i poznati kotorski i crnogorski galerijski prostor od 2011. godine smješten u prizemnom dijelu reprezentativne renesansno-barokne palate Pima u Starom gradu u Kotoru. Nakon zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru 15. aprila 1979. godine pokrenuta je akcija prikupljanja umjetničkih djela sa prostora bivše Jugoslavije kao vid podrške kulturnom životu postradalih područja. Kotoru je pripao ovaj vrijedan umjetnički fond kao osnov za stvaranje Galerije solidarnosti. Osnovni fond obuhvatio je 372 umjetnička djela rađena različitim tehnikama, pa broji slike, grafike, crteže, mozaike, serigrafije, skulpture, tapiserije i umjetničke fotografije. Pored zatvorene zbirke Galerije solidarnosti, naša ustanova u toj organizacionoj jedinici čuva i poklonjene slike i vajarske radove umjetnika/ca koji/e su izlagali/e u ovom galerijskom prostoru. Tokom 2022. godine u Galeriji solidarnosti su promovisane istoimena monografija i stalna galerijska postavka.

Rimski mozaici u Risnu

Arheološki lokalitet Rimski mozaici pod upravom je Opštinske javne ustanove „Muzeji” Kotor od 2019. godine. Ovaj lokalitet predstavlja ostatak rimske vile sa mozaicima u Risnu iz II vijeka nove ere, kulturno je dobro od izuzetnog značaja i jedan od najvažnijih mozaičkih spomenika iz perioda Rimskog carstva u Crnoj Gori i na južnom Jadranu.

Risanski mozaici kao kompleks imaju 790 m2. Vila je bila pravougaona i imala simetrično raspoređene prostorije, a podovi prostorija su bili ukrašeni mozaicima. Najvrijedniji je onaj sa predstavom boga Hipnosa čija je osnova od sitnog bijelog mozaika prošarana geometrijskim motivima simetrično raspoređenim. Centralno polje je iz 16 komada dijagonalno ispresijecano stilizovanom floralnom dekoracijom u bijeloj, zelenoj, plavoj, crvenoj i crnoj boji. U medaljonu u sredini, oivičenom crnim teselama, prikazan je rimski bog sna Hipnos. Predstavljen je kao polunagi mladić u poluležećem stavu sa prekrštenim nogama. Ostale prostorije nemaju ljudske predstave na svojim mozaicima i ukrašene su isključivo geometrijskim i floralnim motivima.