Andrija Romoda održao prezentaciju o hladnom oružju i ratničkim duelima

Prezentacija hladnog oružja i izlaganje o ratničkim duelima, koje je pod nazivom “Duel” imao Andrija Romoda, održani su večeras (četvrtak, 2. jul) u Crkvi sv. Pavla u organizaciji Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor.

Kotoranin Andrija Romoda, koji se već godinama bavi proučavanjem i izradom hladnog oružja, zainteresovanoj publici govorio je kako su kroz evropsku istoriju riješavani konfliktni međuljudski odnosi u nedostatku, kako je kazao, uređenih centralnih vlasti, a predstavio je i tada najčešće korišćeno oružje, izabravši vikinški, srednjovjekovni i period renesanse, kao veoma zanimljive i živopisne primjere ratničkih duela.

“Pošto su Vikinzi kasnije formirali čvrste centralne vlasti na području Skandinavije, u riješavanju konfliktnih odnosa u društvenim zajednicama koristili su u duelima štit i mač, svoje tradicionalno oružje. U zapadnim evropskim krajevima srednjovjekovni period okarakterisan je strogo definisanim duelima, nazvanim dvobojima časti, između poznatih vitezova čiji su patroni bili evropski vladari”, naglasio je Romoda, kazavši kako jako zanimljivo i romantično razdoblje evropske istorije pripada samom početku renesanse, pogotovo na području Fransuske i Njemačke, gdje su, kako je istakao, mladi plemići uzavrele krvi civilne, pa i političko-religiozne probleme, nastojali riješiti brojnim dvobojima.

“U Francuskoj je bilo na hiljade dvoboja koji su desetkovali populaciju plemića. Čak je i čuveni Rišelje pokušao dekretima suzbiti dvoboje, ali i pored kazni i vješanja, oni su i dalje ostajali najpopularniji vid okončavanja međusobnih sukoba”, kazao je Romoda.

Aleksandra Simeunović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica u Muzeju grada Perasta, otvarajući izložbu, kazala je kako za preteču današnjih mačeva mnogi stručnjaci koji se bave oružjem smatraju  spatu, tip pravostranog mača, veoma precizno i standardizovano oružje  koje se koristilo kako u ratovima tako i u gladijatorskim borbama.

“Njeno porijeklo nije rimsko već germansko, tako da nije čudno što su germanska oružja tog a i kasnijeg doba bila dosta slična. Germanska preteča spate vuče korijen od keltskih mačeva koji su kasnije poslužili kao uzor tipičnim srednjovjekovnim mačevima vitezova, pri čemu se može napraviti direktan razvojni niz – keltski (halštatski) mačevi – germanske  spate – rimske i germanske spate – vikinški i franački mačevi – viteški mačevi”, naglasila je Simeunović, kazavši kako je najprije bila oružje teške pješadije, zamijenivši gladijus, kratki mač koji se zadržao kao oružje lake pješadije.

“Ova zamjena je pratila promjenu u tadašnjem načinu ratovanja tako da su sudari gusto zbijenih pješaka – kopljanika ustupili mjesto borbama slobodnije raspoređenih teških pješaka koji su imali više prostora oko sebe da vitlaju svojim oružjem,  pri čemu su se najčešće dešavali brojni dueli – borba jedan na jedan – duž čitavog fronta”, kazala je Simeunović.

Moderator programa bila je Jelena Radonjić, kustoskinja u Crkvi sv. Pavla.