Brodski samovar iz XIX vijeka sastoji se od keramičke posude za vodu sa metalnom konstrukcijom. Keramička posuda je umetnuta u mesinganu korpu koja je pričvršćena sa dvije strane za mesingani obruč povezan sa postoljem.
U keramičku posudu se sipala voda, a vatra se palila sipanjem petroleja u dio ispod mesingane korpe.
Pored brodskog, Muzej grada Perasta ima još jedan samovar za kućnu upotrebu.
Buceo za barku iz XIX vijeka je dio pomorske zbirke Muzeja grada Perasta, podzbirke brodska oprema.
Materijali od kojih je izgrađen su drvo, metal i konop. Sastoji se od dva koluta koja se okreću oko drvene ose. Prema materijalu, mogu biti drveni ili metalni.
Buceo služi za podizanje i spuštanje tereta pomoću konopa koji se provlači kroz njega. Oko brage (drvene konstrukcije) je obavijen konop. Na vrhu je metalna kuka.
Mercer je brodski sat, proizveden u Engleskoj u XX vijeku. Urađen je od metala i stakla.
Brodski sat je smješten u metalnu ovalnu konstrukciju sa poklopcem i unutrašnjim mehanizmom. Poklopac je zastakljen. Brojčanik je bijele boje sa oznakama. Brojevi su od 1 do 12. U gornjem dijelu smještena je sekundara.
Predmet je smješten u izložbenom prostoru Muzeja grada Perasta.
Mornari su nekada nosili škrinje u kojima su spremali najneophodnije – odijelo, rublje i sl.
Škrinja koja se čuva u Muzeju grada Perasta je iz XIX vijeka na šta ukazuje oznaka ispisana na prednjoj strani. Ukrašena je geometrijskim (pravougaoni motivi) i floralnim motivima (čempresi, vjenčići), dok je na prednjoj strani (lijevo i desno prema ivicama) prikazana glava ribe.
Unutrašnjost poklopca pored čempresa sadrži i tri dijela koja služe za smještaj fotografija. Na jednom je natpis „MODE DI PARIGI“, a na drugom „LE JOURNAL DES DAMES ET DES DEMOISELLES-EDITION BELGE“, oba sa prikazom dama u raskošnim kostimima. Središnji ram je prazan.
Rijetke su mornarske škrinje koje su oslikane. Obično su jednostavnije izrade, bez ukrasa.
Skaldalet je grijalica za krevet iz XVIII -XIX vijeka.
U bakarnu posudu se stavljao žar kojim se grijala posteljina. Skaldalet ima dugačku drvenu dršku i stavljao se u drvenu konstrukciju koja je štitila posteljinu od varnica. Poklopac je pokretan, a po obodu se nalaze otvori kroz koji prolazi toplota. Skaldaletom su se grijale i ruke.
Nekada su se kuće grijale kaminom koji je stajao u jednoj prostoriji ili zidanim vertikalnim dimnjakom koji je prolazio kroz sve prostorije kako bi ublažio hladnoću.
Ječerma iz XX vijeka, izrađena od baršuna, sastavni je dio uniforme Bokeljske mornarice.
Nosi se preko košulje. Sastoji se iz tri dijela: dva prsna dijela i jedno leđno. Prsi ječerme su ukrašene zlatnim širitima i kićankama. Oko vrata je prišivena šira ukrasna traka, dok se druga ukrasna traka pruža dužinom prsnog dijela i ukrašava ječermu.
Ječermu nose svi članovi Bokeljske mornarice bez obzira na čin.
Pafta je metalna ukrasna kopča za ženski pojas, srebro sa pozlatom, datira iz XIX vijeka.
Površina je dekorisana iskucanim floralnim motivima. Pojas je sa pozlatom duž ivica, preko središnjeg dijela, dijelom preko polja i pločica na poljima.
Pojas je oivičen užim poljem sa narezanim cik-cak linijama, a sve uokvireno tankim poljem sa malim, kratkim urezanim crticama. Površina pojasa je podjeljena na dva polja, uzdužnim, ovalnim dekorom, nepravilnih povijenih ivica. Na njemu su tri detalja ukrašena zrnasto-tehnikom granulacije.
Po sredini dva polja pojasa je po jedna poprečna pločica, sa jedne strane zaobljena, dok je naspram nje ivica ravna. Na pločicama je dekor povijenih filigranskih linija, sa zrnastim dekorom, a sitna zrna poređana u nizu čine obod cijele pločice. Tri pločice u obliku romba krase središnji dio pločica.
Ženska torbica iz XIX vijeka, koja je urađena od pliša i veza, pripada legatu porodice Visković.
Jasno se vidi motiv lava i ribe koji označavaju porodični grb (lav) odnosno grb kazade Dentali (riba zubatac) kojoj su pripadali.
Torbica je oivičena trakom, a detalji su rađeni zlatnim koncem. Po dnu torbe nalazi se floralni motiv čije se grane po sredini prepliću.
Pored kazade Dentali, Perast je imao još jedanaest kazada.
Jelek je dio crnogorske narodne nošnje. Toke su najprije imale odbrambenu funkciju, a vremenom su postale dekorativni element u sklopu narodne nošnje.
Toke su ušivene na jelek, a dodatno ih ukrašavaju mesingana dugmad. Ukrasi na mesinganim pločama su rađeni tehnikom iskucavanja. Leđa su bogato ukrašena. Sastoje se iz tri polja. U dijelu gdje se spaja prsni I leđni dio nalazi se po jedno polje od crvene čoje sa dekorom rađenim zlatovezom.
William Weiehert, Sekstant , navigacioni je instrument za mjerenje uglova nebeskih tijela pri računanju tačke broda. Urađen je u Kardifu u XIX vijeku, a materijali od kojih je izgrađen su abonos i mesing.
Sekstant je smješten u drvenoj kutiji. Navigacioni instrument zahvata šestinu kruga. Sastoji se od drvenog rešetkastog tijela, u obliku kružnog isječka gdje se smješten limb sa podjelom na stepene i djelove stepena. Na vrhu isječka pričvršćena je alhidada sa ogledalom, a u posebnom kućištu smještena su dva teleskopa.