Interaktivni okrugli sto „Muzej grada Perasta: Vizije razvoja” održan je u četvrtak, 28. februara, u salonu palate Bujović (Muzej grada Perasta).
Učesnici interaktivnog okruglog stola bili su Dušan Medin, direktor OJU „Muzeji“ Kotor, Jelena Vukasović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, dr Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, Dragana Lalošević, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta, mr Zorica Čubrović, arhitektica, viša konzervatorka iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara – PJ Kotor, mr Maja Uskoković, konzervatorka-restauratorka Muzeja grada Perasta.
Moderatorka okruglog stola, Marina Dulović, muzejska pedagoškinja, obratila se učesnicima i publici izrazivši zadovoljstvo što se na ovaj način proslavlja 82. rođendan Muzeja i razgovara o budućem pravcu i smjernicama razvoja usklađenim sa novim savremenim tokovima, a sve u cilju zaštitite i unaprijeđenja kulturnih dobara koja su nam povjerena na čuvanje.
Prisutnima se potom obratila sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti u Opštini Kotor, Jelena Vukasović i istakla važnost javnog diskutovanja o vizijama i budućnosti muzeja. „Svaka odgovorna vlast dužna je da sluša i zapitkuje struku, jer na brojna pitanja jedino ona može imati odgovor.” Vukasović je kazala i da svaki ozbiljni razvoj ozbiljne ustanove podrazumijeva održivo finansiranje i održivo planiranje, kadrove na svim nivoima, adekvatne prostore, zaštitu i bezbjednost, da bujični kanali budu čisti, atmosferske vode kanalisane i da vlaga ne probija i ne ugrožava postavku i predmete.
Direktor OJU “Muzeji” Kotor, Dušan Medin istakao je neke od osnovnih muzejskih djelatnosti i ciljeva razvoja Muzeja grada Perasta, a to su prvenstveno prikupljanje, čuvanje, obrađivanje, valorizacija, naučno istraživanje i prezentacija. “Primarna je stručna obrada muzejskih predmeta”, kazao je Medin, “i na tome se aktivno radi, kustosi i dokumentaristi to vrijedno i marljivo sprovode.” U toku je i revizija muzejskog fonda, a radiće se i na stručnom i naučnom istraživačkom radu, kao i na izdavačkoj djelatnosti i izložbama. Medin je naglasio da podržava inicijativu zaposlenih u Muzeju grada Perasta da se obezbijedi novi depo, kao i da će eloksirana bravarija biti zamijenjena adekvatnom drvenom u najkraćem roku.
Rukovoditeljka Muzeja, Dragana Lalošević izrazila je zadovoljstvo što se obilježava 82. godine od osnivanja Muzeja u Perastu uz konstataciju da “sa sve većom modernizacijom, sve brojnijim umjetničkim, futurističkim stilovima, savremenom tehnologijom, otvara bezvroj načina da naša prošlost, kroz sačuvana dobra materijalne i nematerijalne kulturne baštine bude preslikana svjetlošću novog doba i da bude ne samo korištena, kao sirovina globalističkih trentova, već na prvom mjestu da ostvari svoj pravi cilj, da kroz sebe, ali i za sebe postane osnova buđenja čovjekove svijesti u osvijetljavanju mnogih pitanja.” Lalošević je pročitala i Statut Muzeja iz 1937. godine, kada je Muzej bio smješten u zdanju peraške Opštine, na trgu pored svetog Nikole. Tadašnji Muzej grada Perasta 1950. godine prerasta u Zavičajni Muzej u kojem će se prikupljati materijal sa teritorije Crnogorskog primorja. Lalošević je govorila i o Izvještaju Aleksandra Laloševića, tadašnjeg direktora Muzeja, upućenog Zavodu za zaštitu spomenika kulture SRCG na Cetinju, iz 1963. godine.
Mr Zorica Čubrović, arhitektica, viša konzervatorka iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara – PJ Kotor kazala je da Muzej u Perastu u svojoj biti predstavlja nit koja povezuje sve etape postojanja grada Perasta, a građevina u kojoj se Muzej nalazi je najkrupniji eksponat u okviru ukupne sume muzejskih predmeta. Čubrović se osvrnula na palatu Vicka Bujovića kao na arhitektonsko djelo ističući: “U toku ekspanzije barokne gradnje u drugoj polovini 17. vijeka, u čijoj posljednjoj deceniji, 1694. godine nastaje palata u kojoj se danas nalazimo. Nju su podigli braća Vicencije i Ivan Bujović, za udobnost svoju i svojih prijatelja, kako je navedeno u natpisu na glavnoj fasadi.” Palata je, navodi ona, bila povezana sa starijom kućom porodice Bujović, čiji ostaci obimnih zidova postoje i do danas, na mjestu gdje je podignut savremeni aneks Muzeja.
Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici kazao je da Muzej uvijek treba, kad god je to moguće da bude u adekvatnom kulturno-istorijskom dobru, jer je Muzej sam eksponat, ne samo eksponati u njemu. Palata Bujović je jedna od najljepših baroknih palata i Lalošević smatra da ona nije izgubila na značaju ni danas. “Restauracija koja je vršena 50-ih godina, vršena je u najboljem duhu autentične arhitekture, a tavanica u salonu je jedinstvena u konzervatorsko-restauratorskom smislu.” Kada je u pitanju eloksir, Lalošević ističe da je prirodna posljedica neadekvatne zamjene autentične stolarije iz 50-ih godina. Kvalitetna hrastovina, tvrdi on, bila bi zamjena koja najviše odgovara u arhitektonskom smislu palati danas.
“Ozbiljno treba pristupiti planskoj izradi centralne klimatizacije u Muzeju koja će biti uključena 24 časa i tako će se stvoriti stabilni uslovi da se produži vijek naših izuzetno vrijednih predmeta”, kazala je mr Maja Uskoković, konervatorka i restauratorka u Muzeju grada Perasta. Kupovanje muzejskih vitrina koje će ispuniti konzervatorske standarde i time osigurati umjetninama sigurnost i zaštitu, sa izložbenim stalcima, obezbjeđivanje ladičara, polica, kartonskih kutija i košuljica od bezkiselinskog kartona omogućiće što bolje čuvanje predmeta. Uskoković je posebno naglasila i uključenje lokalne zajednice u muzejsku djelatnost kroz saradnju sa vrtićima, osnovnim i srednjim školama, kroz razne tematske radionice.
Na kraju, prisutni su se uključili u živu diskusiju i dijalog sa učesnicima skupa, konstruktivno doprinoseći ostvarenju cilja današnjeg okruglog stola.
