Jatagan – posebna vrsta noža vojske Osmanskog carstva

Jatagan je posebna vrsta noža sa zakrivljenim jednobridnim sječivom  koji se u osmanskoj vojsci koristio od sredine XVI do kraja XIX vijeka. Ime je dobio po gradu Yatağan u kojem se ovakvo oružje proizvodilo, a koristio pri jurišu i u bliskoj borbi.

Oštrice su se izrađivale od dvije vrste čelika – između ta dva mekša i elastičnija umetao se dio od  kaljenog čelika. Kovanjem i temperaturnom obradom  se dobijala visoka čvrstoća i elastičnost  što je bila prednost u odnosu na druge vrste bodeža koji su se koristili u to vrijeme.

Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uva, a izrađivane su od drveta, roga, slonove i goveđe kosti, metala… Često su filigransko ukrašavani zlatnom i srebrnom žicom, sedefom i dragim kamenjem. Natpisi na sječivu su ispisani arapskim slovima i uglavnom sadrže ime majstora, ime vlasnika ili stihove iz Kurana.

Jatagani koji se nalaze u Muzeju grada Perasta ostali su u Perastu kao ratni trofej iz borbi sa Turcima.

Džeferdar Mehemed age Rizvanagića

Džeferdar je duga puška kremenjača iz XVIII i XIX vijeka, obično bogao ukrašene cijevi i kundaka. Poznata je posebno u Turskoj, a u južnoslovenskim krajevima naziva se i dževerdar, dževerdan, dževerlija, dževeruša i sedeflija.

Cijevi džeferdara su većinom  bogato ukrašene srebrom, kundak je od drveta i savijen u obliku luka, a ukrašen sedefom, dragim kamenjem ili srebrom. Izrađivani u FočiRisnuHerceg Novom i Kotoru.

U Muzeju grada Perasta se čuva džeferdar Mehemed age Rizvanagića  koji je je u Perastu ostao kao ratni trofej 15. maja 1654. godine kada su Peraštani pobijedili tursku vojsku. U tom boju je poginuo i njihov zapovjednik, risanski dizdar Mehmed aga Rizvanagić.

Ćemer, ženski pojas, srebro/filigran, XIX vijek

Ćemer, ženski pojas (srebro/filigran), nastao je u XIX vijeku.

Nosile su ga udate žene, a u kasnijem periodu i djevojke. Imao je ukrasnu funkciju.

Sastavljen je iz 5 ploča koje su spojene pomoću šarki.  Ploče su ukrašene filigranskom čipkom, na kojoj je u centralnom dijelu svake ploče po jedan veći cvijet. U uglovima ploča je po jedan manji cvijet. Središnja ploča je lučno povijena po gornjoj strani. Na srednjem luku koji je viši od bočnih je kruna.

Ćemer se zakopčava pojasom od finijeg i jačeg platna, koji se provlači kroz šupljine sa zadnje strane ćemera.

Model jedrenjaka tipa brigantina kapetana Širovića , drvo/metal/konop, XIX vijek

Model jedrenjaka tipa brigantina kapetana Širovića , kojaidatira iz XIX vijeka, izrađen je drveta, metala i konopa. Model ima dva jarbola i kosnik.

Model jedrenjaka je rađen po uzoru na original i predstavlja rijedak sačuvani primjer. Modelarstvom su se bavili vrsni poznavaoci brodogradnje.

Brigantini su bili pretežiti jedrenjaci početkom XIX vijeka u Boki Kotorskoj.

Jedrenjaci su omogućavali stanovnicima ovog kraja da se bave pomorstvom i pomorskom trgovinom, te je i najveći broj jedrenjaka u Boki bio početkom XIX vijeka i ovaj period se sa pravom naziva „zlatno doba bokeljskog brodarstva“.

Štap gradskog kapetana, bambus/metal/mesing, XVIII vijek

Štap gradskog kapetana koji se čuva u Muzeju grada Persta, izrađen od  bambusa, metala i mesinga,  datira iz XVIII vijeka.

Štap sa  pozlaćenom drškom peraškog načelnika sačinjava drveni dio od bambusa, glatke površine.  Sam vrh je u obliku trougla , dok je dio prema drvenom dijelu obavijen savijenom metalnom pločom. U gornjem dijelu štapa probijena je rupa ukrašena mesinganim ovalnim  motivom. Osnova drške je pričvršćena za štap ovalnim dijelom koji se završava sa prstenastom ispupčenom profilacijom. Drška štapa se nadovezuje prstenastom profilacijom na osnovu, a glavni ukras drške jesu vijugave blago savijene linije.

Štap je pripadao peraškim načelnicima/kapetanima u periodu kad je Perast imao načelnike odnosno gradske kapetane. Prvi peraški kapetan bio je Nikola Visković (učestvovao u bici protiv Turaka u odbrani Kotora 1539. godine  o čemu svjedoči tabla iznad sjevernih gradskih vrata postavljena u čast odbrane grada i molitvama blažene Ozane), a zadnji peraški kapetan bio je Josip Visković (pad Mletačke republike 1797. godine).

Hemsley durbin, drvo/metal/staklo, London,  XIX vijek

Hemsley durbin, izrađen od drveta, metala i stakla, proizveden je u Londonu u XIX vijeku.

Durbin je dvočlani, na izvlačenje. Jedan članak je od mesinga, a drugi od drveta pojačan mesingom na krajevima.

Služio je za osmatranje/približavanje udaljenih tačaka pomoću teleskopa. Bio je tradicionalni dio opreme oficira palubne straže. Prije pojave modernih dvogleda koristio se u pomorstvu i u vojne svrhe.

Ženska torbica, pliš/konac, XIX vijek

Ženska torbica, izrađena od pliša konca, datira iz XIX vijeka.

Torbica je zelena sa preklopom.  Na rubovima je ukrasna traka, a floralni motivi po preklopu su rađeni zlatovezom. Po sredini preklopa je motiv u obliku srca sa floralnim (cvijetnim  listolikim) motivima unutar njega i vanjskim floralnim motivima.

Strane torbice ukrašene su floralnim motivima u zlatovezu. Kaiš od torbice je od zelenom materijala, na koji je ušivena zelena traka ukrašena cijelom dužinom sa floralnim motivima.

Ćemer, muški, platno/koža, početak XX vijeka

Muški ćemer koji se čuva u Muzeju grada Perasta datira s početka XX vijeka, a urađen je od platna i kože.

Ćemer je sastavni dio uniforme bokeljske mornarice.

Nosi se oko pasa, preko gaća i ječerme.  Sastoji se iz više djelova sa unutrašnjim pregradama. Ćemer je od crvene svite (baršuna). Spoljašnji dio ćemera ukrašen je zlatnim gajtanima različitih motiva. Vrpce koje se nalaze na oba kraja služe da se ćemer pričvrsti oko pasa.

Materijal za ćemere se nabavljao sa strane, a domaći majstori su ih izrađivali najviše u Kotoru.

Šivaća mašina, metal, kraj XVIII vijeka

Šivaća mašina, izrađena od metala, datira s kraja XVIII vijeka.

Sastavljena je iz dva dijela. Osnova je kruškastog oblika sa četiri nožice. Točak na luku je pokretan. Pričvršćen je samo osovinom po sredini i okruglog je oblika. Otvor točka je dekorisan sa 6 srcolikih polja u kojima je dekor floralnih motiva. Na jednoj strani je osnova za šivenje, za iglu i konac, dok je na drugoj strani  veći točak za pokretanje.

Garnitura utega za ulaganje, mesing, XIX vijek

Garnitura utega za ulaganje (mesing) iz XIX vijeka, sastoji se od kutije sa 7 zdjelica koje ulaze jedna u drugu.

Kutija se zatvara poklopcem koji se pričvršćuje po bočnoj strani.  Na poklopcu su utisnuti žigovi sa brojevima za određivanje težine: 864, 874, 810, 898, 862.

Na dnu kutije je utisnuta oznaka za mjerenje: 16L. Po dnu prvih šest zdjelica utisnuti su žigovi sa brojevima kao na poklopcu. Na najvećoj zdjelici je utisnuta oznaka 8L; slijede manje po veličini sa oznakama 4L, 2L i 1L. Ostale tri nemaju sličnih oznaka.